Franjo Talan

Kako je bilo i najavljeno, uz 78. obljetnicu poratnih likvidacija na lokaciji Kolnjak u župi Svete Marije Magdalene Kneginec, u općina Gornji Kneginec u Varaždinskoj biskupiji i županiji, povodom Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih režima, održana je u nedjelju 20. kolovoza 2023. godine komemoracija za žrtve poubijane nakon završetka rata 1945. godine.

U prvom dijelu komemoracije, s početkom u 7,30 sati, vlč. Ivica Puškadija, župnik župe Svete Marije Magdalene Kneginec, predvodio je misu za žrtve ratnih i poratnih stradanja poubijane u Drugom svjetskom ratu i poraću, poginule, stradale i ubijene od diktatura i totalitarnih ideologija XX stoljeća, i poginule u Domovinskom ratu, a nakon mise u devet sati komemoracija je nastavljena kod spomen križa na samom grobištu.

Na početku je zbor župe, pod vodstvom Antonije Bobek, otpjevao hrvatsku himnu Lijepa naša domovino, a potom su položeni vijenci zapaljene svijeće. U ime izaslanstva općine Gornji Kneginec i načelnika Gorana Kaniški, vijenac su položili Marko Brezovec, predsjednik Općinskog vijeća i vijećnik Mario Koren, a u ime Društva za obilježavanje grobišta Franjo Črep, Vladimir Horenec i Krešimir Mintas, sin donačelnika grada Varaždina Dragutina Mintas, „nestalog“ po ulasku partizana u grad za kojeg se prema izjavama svjedoka može reći da je završio život na stratištu Kolnjak.

U ime Društva zahvalu svima koji su sudjelovali i pomogli u realizaciji komemoracije uputio je Franjo Talan te naglasio da je u razdoblju od 1997. do. 2000. preko Istraživačkog središta Varaždin Saborske komisije za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava i na druge načine evidentirano za području Varaždinske županije preko 5300 žrtava koje su rođene na području županije, a stradale su od posljedica Drugog svjetskog rata i poratnih progona. Među evidentiranim žrtvama su i poginuli pripadnici svih vojski u kojima su sudjelovali, kao i civili i osobe stradale od progona vlasti od početka rata kao i u razdoblju nakon njega. Utvrđivanje žrtava na području općina i gradova odvijalo se putem općinskih i gradskih komisija pa su tako u popisu žrtava za općinu Gornji Kneginec sudjelovali i stanovnici općinskih naselja, a u to vrijeme od strane Istraživačkog središta Varaždin sačinjeno je i 20 Upisnika grobišta, u kojima se nalaze i svjedočanstva o stradanju žrtava grobišta Kolnjak. Upisnici grobišta i svjedočanstva o žrtvama i popisni kartoni s osnovnim podacima o svakoj žrtvi predani su u središnjicu Komisije u Zagreb, a po prestanku rada Komisije prikupljena građa predana je u Državni arhiv pa istu mogu i istraživači korisiti.

S obzirom da je ukidanjem Komisije Država „odustala“ od prikupljanja podataka o žrtvama i grobištima, u cilju da se žrtve ne zaborave, osnovali smo 20. rujna 2000. godine Društvo za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava. Uspostavljena je suradnja sa slovenskim Društvom za ureditev zamolčanih grobov iz Ljubljane koje je vodio Franc Perme, a i sa sličnim udrugama u Hrvatskoj. Prva komemoracija koja je po osnivanju Društva organizirana bila je 25. ožujka 2001. godine na grobištu Repova šuma Štrigova u kojoj je poratna komunistička vlast u ožujku 1947. godine poubijala tridesetak stanovnika iz tog dijela Međimurja i okolice, a spomen križ na grobištu Leskovec postavljen je 2003. godine. Potom 2004. na grobištu Dravska šuma Varaždin. Od tad je na području sjeverne Hrvatske postavljeno desetak spomen križeva i obilježja, gdje se u skladu s mogućnostima održavaju i komemoracije, a u suradnji s podupirateljima ideje iz Istre da svaka žrtva zaslužuje pravo na grob i spomen, na području te županije postavljena su četiri spomen križa između ostalih i nad jamom Cerovica u župi Pićan kojeg je lani na Međunarodni dan ljudskih prava (10. prosinca 2022.. op ft) blagoslovio mons. Ivan Milovan, Porečko i Pulski biskup u miru.

Do ekshumacije žrtava grobišta Leskovec u župi Svibovec došlo je 2014. godine. Prijedlog biskupa mons. Mile Bogovića (Cerovec kod Slunja 07. 08. 1939. + Rijeka, 19. 12. 2020.), o osnivanju i formiranju jedinstvenog groblja za sve nepokopane žrtve Drugog svjetskog rata i poraća, koje bi se gradilo na Udbini, podno crkve Hrvatskih mučenika, prihvatili su mnogi, a pošto smrću biskupa nitko više zamišljeni projekt nije imao „snage“ sprovesti, bilo je potrebno sve koji su mogli i htjeli pomoći angažirati da se žrtve grobišta Leskovec ubijene 29. rujna 1943. godine i dostojno pokopaju. To je učinjeno lanjske godine, a obred sprovoda na groblju u Svibovcu, u prisutnosti župnika vlč. Jure Kopjara, predvodio je sisački biskup, mons. dr. Vlado Košić.

U dogovoru sa župnikom, o osamdesetoj obljetnici stradanja komemoracija će se ove godine održati u nedjelju 24. rujna 2023. godine (10,30 sati), a kako je u to vrijeme ubijeno i desetak zarobljenika na području župe Ljubešćica molitva za njih biti će na grobu žrtava na groblju u Kalničkoj Kapeli, u 9,30 sati, pa pozivam sve koji ste u mogućnosti da nam se na odavanju počasti pridružite, kao i na ostalim komemoracijama i hodočašćima u spomen na žrtve.

Još jednom svima zahvaljujem koji ste nam se mogli danas pridružiti, a sad molim gospodina župnika, vlč. Ivicu Puškadiju da predvodi molitvu.

Nakon molitve zbor župe sv. Svete Marije Magdalene Kneginec izveo je pjesmu Bože čuvaj Hrvatsku, a nakon toga snimljena je i za uspomenu i zajednička fotografija.

Od članova Društva nedjeljnoj komemoraciji bili su prisutni (abecednim redom prezimena); Stanko Cecelja, Zlatko Cesar, Franjo Črep, Vladimir Horenec, Miroslav Kocijan, dr. Josip Ribić i Franjo Talan.

Franjo Talan, predsjednik Društva, dopredsjednik HŽD-a

Zapisano, u nedjelju, 20. kolovoza 2023. godine, po održanoj komemoraciji

P.S. – nakon komemoracije u Gornjem Knegincu zapalili smo i svijeću na grobištu Dravska šuma Varaždin

Fotografirao Franjo Talan